CARINSKI ASPEKTI INVESTICIJSKOG ZLATA U BIH

Piše: Nermin Ramićević

Kada privredna kriza zakuca na vrata građani nemaju velike mogućnosti da je zaobiđu jer se ona multiplicira kroz sve segmente života. Inflacija neprimjetno obara vrijednost trajnih dobara iako nominalno dobija se utisak da cijene rastu ali dugoročno može se uz komparaciju sa cijenom zlata evidentirati realni pad vrijednosti nekretnina i drugih oblika svojine. Kada svjetske valute (USD,CHF ili EUR) štampanjem bez realnog pokrića nominalno mijenjanju svoju vrijednost u odnosu na cijene koje građani mogu vidjeti na prodajnim reklamama u kratkom vremenskom periodu se ne primjećuje realni pad vrijednosti ali kada se uradi statistička analiza u odnosu na cijenu grama zlata na 10 ili više godina onda se dobiju frapantni podaci.

Štednja u bankama je način ulaganja novca ali neisplativ pogotovo u nekonvertibilnim valutama. Kamatne stope na oročenu štednju su niže od stope inflacije, što znači da se štednjom zapravo gubi novac. Radi toga raste interes za ulaganje u dionice, ali dobra vremena na berzama ne traju vječno. Svjetska  COVID kriza samo je ubrzala globalnu privrednu krizu, a sudeći po 2008. i 2009. godini, početak nove recesije će vjerojatno dovesti do velikog pada cijena dionica i vrijednosti udjela u dioničkim investicijskim fondovima. Budući da u recesijama padaju i cijene dionica i kamatne stope na štednju, a rizik bankrota banaka i država raste, iskusni i mudri investitori kapital tradicionalno prebacuju u sigurna utočišta – investicijsko zlato i srebro.Plemeniti metali su se u posljednjih nekoliko vijekova dokazali kao sigurna investicija, otporna na krize, raspade država i ratove. U krizama im cijena čak i raste, na temelju čega se može ostvariti značajan profit.

Na početku posljednje recesije, od 2007. do 2011. godine cijena zlata je porasla približno 200%, a cijena srebra čak 265%. Stoga sve više investitora trenutno kupuje zlatne i srebrne poluge. Oni koji se odlučuju na srebro smatraju da će cijena tog plemenitog metala ponovno porasti više. To argumentiraju činjenicom da je količina srebra raspoloživa čovječanstvu trenutno manja nego količina zlata. Razlog je industrijska potražnja za srebrom, dok gotovo sve izrudareno zlato ostaje u obliku poluga ili nakita. Pri ulaganju u fizičko srebro potrebno je platiti PDV od 25%. U cijeloj EU investicijsko zlato je oslobođeno svih poreza, uključujući i PDV, dok ostali plemeniti metali nemaju taj status. No postoji način ulaganja u srebro pri kojem ne treba plaćati PDV. Radi se o ulaganju u financijske izvedenice vezane za cijenu ovog metala – kao što je CFD na srebro. Pomoću njih je u srebro moguće uložiti po najboljoj mogućoj cijeni, istoj onoj po kojoj ga kupuju velike finansijske institucije u Londonu ili na Wall Streetu. Osim bolje cijene i ulaganja u srebro bez PDV-a, ovaj način investiranja ima još nekoliko prednosti. CFD na srebro, zlato ili ostale instrumente moguće je kupiti ili prodati praktički u svako doba dana ili noći klikom miša na platformi ili aplikaciji za trgovanje, koju je moguće instalirati na vlastito računalo ili mobitel. Na istom brokerskom računu na kojem možete trgovati srebrom, u ponudi imate i mnoge druge instrumente, poput zlata, platine, paladija, bakra, nafte itd.

Zlato u periodičnom sistemu ima broj 79, njegova hemijska oznaka je Au, gustoća je 19,32 grama po kubičnom centimetru, talište je pri 1064,4 stepena Celzija i tačka ključanja pri 2940 stepena Celzija. Godišnja globalna proizvodnja iznosi oko 2520 tona, u posljednjih su deset godina u svijetu pronašli oko 25.000 tona zlata. Najveća nalazišta su u Africi, SAD, Kanadi, Rusiji, Aljasci, Meksiku i Australiji.

Karat je jedinica za mjerenje čistoće zlata i znači udio od čistoga zlata u 1000 dijelova slitine. 999,9 hiljaditi dio podrazumjeva 24-karatno zlato ili čisto zlato, 917 hiljaditi dio znači 22-karatno zlato, koje sadrži 22 dijela zlata i dva dijela drugog metala, 750 hiljaditi dio znači 18-karatno zlato, 585 hiljaditi dio 14-karatno zlato, 333 hiljaditi dio 8-karatno zlato. 

Definicija investicijskog zlata

a) zlato u šipkama ili pločicama, čiju masu prihvaćaju tržišta plemenitih metala, čistoće koja je jednaka ili veća od 995 hiljaditi dio, predstavljeno s vrijednosnim papirima ili ne, osim malih šipaka ili pločica čija je masa manja od 1g;
b) zlatni novčići:
– čistoće koja je jednaka ili veća od 900 hiljaditi dio – iskovani nakon 1800. godine,
– koji jesu ili su bili zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji porijekla
– koji se obično prodaju po cijeni, ne većoj od 80% od vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, koji novčić sadrži.

Po preporuci LBMA (London Bullion Market Association) člana Londonske burze zlata i WGC (World Gold Council) organizacije za razvoj svjetskog tržišta zlata, predstavnici najpoznatijih svjetskih kompanija su HERAEUS I VALCAMBI, koje su vodeći proizvođači predmeta od plemenitih metala.

Tržište investicijskog zlata u BIH

U Bosni i Hercegovini praktički nema razvijenog tržišta investicijskim plemenitim kovinama zbog visokog poreza. Cijena zlata u startu je bitno viša nego u zemljama EU, budući da se  na svaki investicijski proizvod od zlata i srebra plaća PDV.

Carinska tarifa BIH je svrstala investijsko zlato kao monetarno u 7108200000, carinska stopa je 0% tako da pri uvozu jedino je Centralna banka BIH oslobođena plaćanja dažbina na PDV dok ostala pravna lica su u obavezi plaćanja PDV dok putnici koji unose investicijsko zlato odnosno zlatne poluge su u obavezi na graničnom prelazu prijaviti ga kao carinsku robu i ukoliko se plaća na CPD vrijednost do 1500 KM tad je carinska stopa 10% + 17% PDV. Ukoliko putnik uvozno carini sa JCI tad je carinska stopa 0 plaća se samo 17% PDV.

Treba se napomenuti da zlato nije KEŠ, Gotovina koja se prijavljuje kao novac na graničnom prelazu već ukoliko nije lični zlatni nakit koji se privremeno iznosi-unosi, već zlatna poluga ili kovanica onda predstavlja carinsku robu.

Tržište investicijskog zlata u Sloveniji

Posebnost investicijskog zlata je da u Sloveniji promet s investicijskim zlatom nije oporeziv, tako da investitori ne plaćaju PDV. U slučaju fizičke osobe ne oporezuje se niti kapitalna dobit, odnosno razlika između kupovne i prodajne cijene zlata. Za pravne osobe i pojedince je zlato kao i druge investicije. Razlika između kupovne i prodajne cijene se oporezuje kao kapital.

Tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj

Nakon ulaska Hrvatske u EU, došlo je do kvalitetnog razvoja tržišta investicijskog zlata. U ponudi možete pronaći svjetski poznato investicijsko zlato i srebro besprijekorne reputacije i kvaliteta. Svi proizvodi usklađeni su sa smjernicom Europske Unije 2006/112/ES kojom se definira finoća i oblik zlata u investicijskom obliku. Kovnice koje proizvode poluge posjeduju najugledniji certifikat “Good Delivery” za proizvodnju i preradu plemenitih kovina Londonske asocijacije za plemenite kovine (London Bullion Market Association, LBMA). Za iznose kupovine od 75 tisuća kuna po osobi, kupovinu je moguće obaviti uz gotovinsko plaćanje. A ako posjedujete zlatne ili srebrne poluge, te zlatne ili srebrne kovanice koje želite prodati, možete ih ponuditi istim firmama koje vrše prodaju.

Kupovina i pohrana zlatnih i srebrnih poluga po sistemu “ključ u ruke” podrazumjeva da nakon što je kupovina obavljena, kupac dobiva ključ osiguranog sefa provjerene institucije u kojem se nalaze kupljeni proizvodi. Tako kupac izbjegava sve rizike koji su povezani s transakcijom, što uključuje rizik transporta, rizik pohrane i rizik alokacije. Prije nego što primi “ključ u ruke”, klijent dobiva na fizički uvid sve kupljene poluge, zajedno sa svim zahtijevanim certifikatima o autentičnosti. Nakon toga se sef zaključava, a ključ predaje kupcu. Sef se nalazi u dobro osiguranom i zaštićenom prostoru u Hrvatskoj ili nekoj od zemalja po izboru klijenta. U slučaju ako kupac želi prodati svoj portfelj zlatnih i srebrnih poluga, novac od trgovine prebacuje se na račun klijenta, a klijent istovremeno posredniku predaje ključ sefa. Neke firme svojim klijentima preporučuje pohranu kupljenog investicijskog zlata u sefove banaka. Klijent se sam mora pobrinuti za sef u kojem će čuvati svoju dragocjenu imovinu. U nekim poslovnicama može se koristiti i niz drugih usluga kao što je brzi prijenos novca u saradnji s firmom Western Union te predaja i dostava paketa u saradnji s firmom Overseas Express,

Tržište investicijskog zlata u Srbiji

Srbija je harmonizirala svoje zakonodavstvo sa stečevinom EU i ukinula je porez na dodanu vrijednost na investicijske proizvode, zbog čega je kupovina investicijskih zlatnih poluga i zlatnika puno povoljnija nego ranije. Prema Europskom zakonodavstvu, investicijsko zlato proizvodi se u obliku zlatnih pločica, čija je najmanja prihvaćena težina 1 gram i čija je zagarantirana čistoća jednaka 995 / 1000, ili je veća. Svaka zlatna pločica, na sebi ima utisnut naziv proizvođača i serijski broj koji je čini jedinstvenom i neponovljivom u čitavom svijetu. Uz svaku kupljenu zlatnu polugu kupac dobiva međunarodni i  certifikat prodavca. Međunarodni certifikat kupcu investicijskih proizvoda donosi dvije koristi. Sigurnost prilikom kupovine zlatnih poluga (potvrđuje originalnost , čistoću i težinu ) te garantira laku konvertibilnost ( zamjenu za novac ). Zlatne poluge kovnica koje se nalaze na GOOD DELIVERY listi, primaju se bez dodatnih provjera bilo gdje u svijetu. U Srbiji cijene investicijskog zlata unatoč neoporezivanju nešto više nego u Hrvatskoj i drugim zemljama EU.

Investicijsko zlato u zemljama regije

Investicijsko zlato se lako, jednostavno i povoljno može kupiti u zemljama EU. U svim zemljama

EU, naime, investicijsko zlato (zlatne poluge i zlatnici) oslobođeno je PDV-a.

U tom pogledu zemlje Europske Unije su harmonizirale svoje zakonodavstvo, te se zbog toga cijene investicijskog zlata od zemlje do zemlje vrlo malo razlikuju. Na žalost, to u većini slučajeva nije slučaj sa zemljama izvan EU. Stanovnici regije ponekad rado kupuju i pohranjuju zlato u zemljama poput Austrije, Njemačke, Švicarske, pa čak i Turske zato što ih smatraju sigurnijima i pouzdanijima. U Njemačkoj također nije neuobičajeno (za razliku od zemalja regije) da se investicijsko zlato može kupiti i preuzeti u bankama, koja štoviše proizvodi zlatne poluge sa svojim brendom. Firme iz Njemačke nerijetko su aktivne i u Austriji, no postoje i firme koje su izvorno iz Austrije. Jedna od najuglednijih svjetskih kovnica plemenitih kovina nalazi se u Beču, a zove se Münze Österreich. Ona ima svoju distributivnu tvrtku za investicijsko zlato, a zove se Schoeller Münzhandel. Osim nje, postoji još i Ögussa i Goldvorsorge, a od banaka je poznata Erste Steiermarkische, koja nudi kupnju investicijskog zlata u svojim poslovnicama.

Investicijsko zlato u EU može se nabaviti u dva temeljna oblika. Prvi oblik jesu zlatne poluge mase najmanje jednog grama i čistoće najmanje 995 Drugi oblik investicijskoga zlata jesu zlatne kovanice izdane nakon 1800. godine koje su u zemlji izdavateljici bile ili su još uvijek službeno sredstvo plaćanja, koje imaju čistoću najmanje 90 posto, te koje nemaju znatnu numizmatičku vrijednost. Pod znatnom numizmatičkom vrijednošću podrazumijevaju se zlatnici koji na tržištu ne dostižu cijenu veću od 180 posto cijene zlata od kojega su izrađeni.

Kupovinom i prodajom plemenitih kovina ne bave se samo iznadprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina bam, eura ili dolara. Najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja jest ulaganje u investicijskim zlatnicima i srebrnjacima (gold and silver bullions). To su standardizirani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka. Njih ne treba miješati sa zlatnicima i srebrnjacima s različitim povijesnim motivima (vladari, književnici, naučnici, carinici) koji se u različitim zemljama, proizvode u ograničenim serijama kako bi tokom vremena stekli dodatnu numizmatičku vrijednost, te koji već i prilikom prvog pojavljivanja na tržištu u pravilu imaju višu cijenu od osnovne tržišne cijene plemenite kovine od koje su izrađeni.

Za razliku od zlatnika i srebrnjaka – numizmatika, investicijski su zlatnici i srebrnjaci prepoznatljivi po tome što se proizvode masovno, u pravilu imaju uvijek isti, nepromijenjeni dizajn, te su zbog toga jasni i razumljivi i laicima. U svijetu ne postoji mnogo takvih proizvoda. Najpoznatiji su Australski klokan, Austrijski Philharmoniker, Kanadski javorov list, Kineski panda, Meksički Libertad, Južnoafrički Krugerrand, te Sjevernoamerički orao i Sjevernoamerički bizon.

Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, investicijski zlatnici i srebrnjaci u pravilu nemaju numizmatičku vrijednost, nego im je cijena definirana isključivo cijenom zlata s obzirom na težinu od koje su izrađeni. Jedini razlog zbog čega su izrađeni u obliku zlatnika ili srebrnjaka jest da steknu prepoznatljivost kojom se jamči da je doista riječ o plemenitoj kovini standardne težine i čistoće.

Zlatnici i srebrnjaci s numizmatičkom vrijednošću s povjesnim motivima također su vrijedno sredstvo ulaganja. Za kupce bez velikog iskustva u prodaji i kupovini plemenitih kovanica od ključne je važnosti da prilikom kupovine odaberu isključivo proizvode najuglednijih svjetskih kovnica. Ako je proizvod koji planirate kupiti proizveden u kovnicama Heraeus, Argor, Umicore, Münze Österreich, Valcambi, Pamp ili Johnson Matthey, možete biti sigurni da kupujete svjetski poznatu marku. Svi vodeći ponuđači investicijskog zlata u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj imaju u svojoj ponudi proizvode istih proizvođača kao što ih imaju i ponuđači u Hrvatskoj i Sloveniji. Zbog te činjenice u pravilu sasvim je svejedno hoćete li kupovinu fizičkog zlata obaviti kod uglednog trgovca u Hrvatskoj ili kod uglednog trgovca u Austriji i Švicarskoj, osim ako se radi i o pohrani, u kojem slučaju možda nije loše dio zlata pohraniti u više susjednih zemalja.

Razlike u cijeni zlata u svakoj pojedinoj zemlji – od Njemačke i Švajcarske preko Austrije i Slovenije te Hrvatske i Srbije su minimalne i uglavnom se svode na pitanje troška prevoza od najudaljenije ugledne kovnice i troškove osiguranja, osim naravno u BiH gdje je cijena znatno viša zbog PDV. Cijena zlata po gramu ovisi najviše o kvaliteti (čistoći) zlata i ta kvaliteta određuje točno koliko košta gram zlata, za 1 gram zlata možete dobiti najbolju cijenu ako se radi o najkvalitetnijem zlatu (24 karatno zlato odgovara 99,99 posto čistoće tj. udjela zlata u leguri).

      STATISTIČKA ANALIZA PROSJEČNIH CIJENA PLEMENITIH KOVINA 20.08.2020 god

Trenutna cijena 18 karatnog zlata u Njemačkoj i Austriji cijena je 33,6 eura po gramu, dok u Hrvatskoj cijena grama zlata iznosi 34,18 eura u Srbiji 35,29 eura za 18 karatno zlato.

Cijena zlata u Austriji i Njemačkoj često je nešto niža nego u Hrvatskoj a posebno u Srbiji.

Problem nastaje kada kupac izrazi namjeru da proda investijsko zlato onda je bitno da je razlika između prodajne i kupovne berzanske cijene što manja da bi se investicija više isplatila. Kada se izvrši analiza rasta i pada cijena u odnosu na 20 godina cijene investijskog zlata su se povečale od četiri do osam puta u zavisnosti od kojeg perioda do kojeg se vrši komparacija. Ali u manjim vremenskim intervalima dolazi do velikih padova cijena koja pogoduje špekulantskim transakcijama vrsnih poznavaoca tržišta berzi dok obični građani mali investitori koji nisu u nuždi da brzo prodaju kovinu koju su kupili na duži rok su sačuvali vrijednost svog kapitala a i zaradili višekratno.  Na primjer:

Cijena 1 grama zlata u 2000 godini iznosila je 9,73 eur, u 2010 – 29,73 eur,  u 2020 – 72,02 eur

Dok je pad od 41,76 eur po gramu zlata 2012 godine bio na 30,54 eura u 2014 godini.

Cijena 1 unze zlata   u 2000 godini iznosila je 279 USD, u 2010 – 1225 usd,  u 2020 god 2063 usd 

Cijena 1 kg zlata  u 2000 godini iznosila je 894 USD , u 2010  1121 usd,  u 2020 god 61912 eur

Cijena dukata u 2020 god, Veliki dukat 13,96 gr franc jozef  789 eur, a mali dukat 3,49 gr 199 eur

Cijena 1 grama srebra u 2000 godini iznosila je 0,194 eur, u 2010 – 0,386 eur, u 2020 – 0,733 eur 

Cijena 1 unze srebra u 2000 godini iznosila je 5,3 usd, u 2010 – 17 usd, u 2020 – 23 eur ili 27 usd 

Dok je pad od 29,40 usd po unzi srebra 2012 godine bio na 19,54 usd u 2014 godini.

Cijena 1 kg srebra u 2000 godini iznosila je 185 eur, u 2010 – 406 eur, u 2020 – 739 eur       

Cijena srebrenjaka amerikan igl (orao) u 2020 god, iznosi  41,04 usd.

Cijena 1 grama platine u 2000 godini iznosila je  11,61 eur, u 2020 –  23,92 eur. 

Cijena 1 unze platine u 2000 godini iznosila je 425 usd, u 2020 god – 922 usd.

Cijena 1 kg platine u 2000 godini iznosila je 10595 eur, u 2020 god -25299 eur

KORISNI SAVJETI INVESTITORIMA

Putnik koji prenosi zlatne poluge i kovanice dužan je prijaviti carinskim organu kao carinsku robu, jer ne predstavljaju GOTOVINA (novac).

Ulagač u plemenite kovine u BIH je dužan platiti PDV.

Najbolje je izvršiti kupovinu i pohranu u Beču ili Istanbulu tako da na istom mjestu možete nakon nekoliko godina kada bude profitabilno izvršiti prodaju po berzanskoj cijeni. Razlika prodajne i kupovne cijene zlata po količini može iznositi od 2-9%.

Berzanske cijene zlata vremenom variraju, rekord je bio u 1980 iznosio je 2312 usd po unzi, od vas zavisi kada kupujete i prodajete. Potreban je tajming kada se kupuje i kada se prodaje.