Balkan

Teško identifikovati žrtve trgovine ljudima

SARAJEVO (AA) – Trgovine ljudima usljed migrantske krize ima, ali je veoma teško identifikovati žrtve, rečeno je nakon konferencije “Trgovina ljudima u uslovima migrantske krize”, održane u Sarajevu, javlja AA.

Konferecija je održana u organizaciji Mreže bh. nevladinih organizacija protiv trgovine ljudima “Ring”, kojom koordinira Fondacija ”Lara“ iz Bijeljine.

Cilj konferencije bio je identificirati potencijalne rizike od trgovine ljudima u uslovima migrantske krize, imajući u vidu da migracije u značajnoj mjeri funkcioniraju na bazi krijumčarenja i trgovine ljudima.

U sklopu konferencije održana su dva panela “Institucionalni odgovor na problem migrantske krize u BiH i odnos građanstva/javnosti na migrante i izbjeglice“ i ”Rad međunarodnih i nevladinih organizacija u situaciji migracija u BiH”.

Radmila Žigić, iz Fondacije “Lara“, kazala je kako je činjenica da se veliki broj migranata zadržava određeni period u BiH. Dodala je kako su danas željeli razmijeniti iskustva i razgovarati o tome koliko migrantska kriza nosi rizik od trgovine ljudima i kako uticati da se u javnosti smanji ksenofobija, netolerancija, a razvije empatija i razumijevanje da su ljudi u potrebi za potragom za boljim životom.

”Migranti će proći, ali velike tenzije, netrpeljivost, netolerancija i ksenofobija koju razvijemo danas ostat će nama i ostat će u našim međunacionalnim odnosima“, rekla je Žigić.

U konferenciji učestvuju predstavnici više od 20 nevladinih organizacija iz svih dijelova BiH, policijskih agencija u zemlji, Ureda državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, državnih institucija….

Žigić je rekla kako se govorilo i o načinu izvještanja o migrantskoj krizi, te smatra kako je neophodno da mediji dobijaju pravovremene i kvalitetne infromacije. Dodala je i kako je teško razotkriti trgovinu ljudima.

”Sigurno je da trgovine ljudima ima, da različitih oblika eksploatacije ljudi koji su u pokretu i nevolji ima, ali dosad imamo jedan ili dva slučaja koja se istražuju kao trgovina ljudima”, rekla je Žigić.

Pojasnila je i kako su dobili informacije da je u Srbiji postojalo osam slučajeva koji su indikovali na trgovinu ljudima.

”Imamo jako izražen porast krijumčarenja, što je isto jedno tako poprilično ružno, neželjeno ponašanje koje može ostaviti posljedice po društvo ovdje”, rekla je Žigić.

Aida Behrem, izvršna direktorica Udruženja “Žene sa Une” iz Bihaća, kazala je kako je poznato da je Unsko-sanski kanton najviše u BiH pogođen prilivom izbjeglica i tražitelja azila koji zbog nemogućnosti prelaska regularnim putem u Hrvatsku i EU određeno vrijeme provede na području tog kantona.

Dodala je kako humanitarne organizacije nastoje da izbjeglicama i tražiteljima azila, prije svega, porodicama s djecom, ali i djeci bez pratnje omoguće što humaniji boravak u BiH.

Udruženje uz podršku EU, UNICEF-a, organizacije ”Save the Children”, nastoje obezbijediti minimum uslova i sigurnih prostora za djecu, ali i kutaka za majke i bebe.

”Kolege iz Save the Children vode računa o djeci, dječacima i djevojčicama koji putuju bez pratnje i uključeni smo u aktivnosti koje se odnose na integracije i socijalnu koheziju izbjeglica i tražitelja azila“, rekla je Behrem.

Očekuje da se država aktivnije uključi u problem iregularnih i regularnih migracija u BiH i postigne politički konsenzus oko ovog pitanja te interveniše u humanitarnom zbrinavanju.

Boris Topić, OSCE-ov savjetnik za borbu protiv trgovine ljudima, podsjetio je kako je Misija OSCE-a u BiH, nadležna da prati situaciju s ljudskim pravima u zemlji. Podsjetio je na istraživanje OSCE-a i odgovore nadležnih institucija i drugih organa društva u vezi s migrantskom krizom. Obavljen je razgovor sa 182 institucije i organizacije civilnog društva, te neformalne grupe kako bi dobili odgovor na koji način institucije reaguju. Fokus je bio na poštivanju ljudskih prava, otkrivanje organizovanih kriminalnih grupa i otkrivanje žrtava trgovine ljudima.

“Ta preliminarna analiza urađena u junu i julu prošle godine, a objavljena u septembru, kada smo imali značajno manji broj migranata nego na kraju godine, otkrila je da u suštini BiH i organi društva nisu bili spremni za ovaj priliv izbjeglica/migranta, da u tom trenutku nijedna žrtva trgovine ljudima nije bila identifikovana, i one što su bile preliminarne preporuke u suštini se odnose na to da je potrebna veća koordinacija svih organa društva kako na državnom tako i entitetskim i lokalnim nivoima“, rekao je Topić.

Smatra kako su potrebne jasnije smjernice kako identifikovati žrtvu trgovine ljudima među migrantskom populacijom i zaposliti broj ljudstva, ne samo u graničnoj službi i ne samo policajaca nego i onih koji bi bili prevodioci, kulturni medijatori i povećati zastupljenost žena koje bi obavile razgovore u susretima s migrantima.

Back to top button