Društvo

Privrednici uputili apel bh. vlastima: Hitno donijeti mjere za spas ekonomije

Htjeli bismo da ukažemo na posljedice koje bh. ekonomija i privreda već osjećaju i osjetiće. Naravno, sve u cilju da zadržimo radna mjesta, da naši uposlenici što manje osjete ovu krizu, rekao Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH

SARAJEVO (AA) – U Privrednoj komori Federacije BiH danas je održan sastanak sa predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH i industrijskih grana koje su u najvećoj mjeri pogođene posljedicama globalne pandemije korona virusa u svijetu. Nakon sastanka svi učesnici bili su jedinstveni u stavu da svi nivoi vlasti moraju hitno reagovati i donijeti niz mjera koje će omogućiti da se BiH prilagodi novim uslovima života i da se spasi ekonomija.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, istakao je da je jako puno privrednih grana ugroženo pandemijom korona virusa. Na sastanku su, veli, definisali paket mjera koje će uputiti kao prijedlog bh. vlastima.

“Htjeli bismo da ukažemo na posljedice koje bh. ekonomija i privreda već osjećaju i osjetiće. Naravno, sve u cilju da zadržimo radna mjesta, da naši uposlenici što manje osjete ovu krizu, jer već jako puno privrednih subjekata radi na minimumu. Hoteli su popunjeni sa ne više od deset posto kapaciteta, transportne kuće, prevoz putnika, prevoz roba. Ova situacija sa Italijom dodatno usložnjava situaciju u obućarskoj, tekstilnoj, metalnoj, autoindustriji, jer su lanci snabdijevanja prekinuti“, pojasnio je Smailbegović i dodao:

“Cijenimo da teret ove krize, jer je ovo zaista jedna vanredna situacija, da treba da podijele, ne samo privatni i realni sektor nego da teret podijeli čitavo društvo. Sublimirali smo nekoliko naših prijedloga. Prvi je da zaista trebamo formirati krizni štab na nivou Udruženja poslodavaca i privrednih komora, tako da su ljudi iz privrede uključeni u mjere koje treba da pomognu privredi i da napravimo saradnju sa kriznim štabovima zdravstvenog sektora, kako se ne bi uvodile neke mjere koje bi imale direktne posljedice na privredu.“

On je istakao da je veoma važna mjera da se oformi kompenzacioni fond u kojem će se iskoristiti sredstva iz budžeta, u kojima već postoji značajan dio sredstava namijenjenih pomoći privredi i da se sada preusmjere na posljedice izazvane pandemijom korona virusa.

“I da se onda iz tih fondova sufinansiraju, pod broj jedan plate radnicima, zatim doprinosi i ostalo, kako bi uposlenici što manje osjetili posljedice krize. Sljedeća stvar je moratorij ili prolongiranje za jedan period vraćanja kredita bankama, kako privrednih subjekata, tako i radnika, jer svi uposlenici imaju kredite. Veoma važna stvar koju smo notirali je da ministarstvo saobraćaja i spoljne trgovine na državnom i federalnom nivou zaista bi trebalo da napravi vrlo blisku saradnju sa zemljama regije, kako bi omogućili protoke roba u i izvan zemlje. Tu smo vidjeli proteklih dana da zaista imamo dosta problema, jer različite zemlje različito reaguju“, rekao je Smailbegović i dodao da će prijedloge uputiti vlastima na entitetskom i državnom nivou.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, pozvao je nadležne institucije u zemlji da proglase vanrednu situaciju, jer će tek nakon toga moći provesti mnoge od koraka koje su predložili.

“U tom slučaju i kompanije se pojedinačno mogu pozivati na zaštitu svojih ugovora. Da njihovi partneri, njihovi krajnji kupci, nakon smirivanja situacije ne bi došli u mogućnost da prolongiraju naplate, da aktiviraju penale“, priča Jašarspahić i nastavlja:

“Da se nađe mogućnost da se u tom periodu dok traje ova situacija pomjere na neki način plaćanja direktnih i indirektnih poreza u periodu koji bi Vlada odredila.“

Kasim Kotorić, predsjednik Udruženja metalske i elektronske industrije, pojasnio je da je kriza krenula još početkom januara, kada se korona virus pojavio u Kini, a da se situacija dolaskom epidemije u Evropu dodatno zakomplikovala za bh. privredu.

“To jako dobro znaju hotelijeri, transporteri i svi ostali koji se bave turizmom. To je prva privredna grana koja je imala teške posljedice. Jedna po jedna grana će sve više osjećati, sada najviše osjete tekstilci, kožari, obućari i drugi koji rade sa Italijom. Međutim, to se prelilo i na svu metalnu industriju, jer je jako puno roba u autoindustriji i metalnoj industriji dolazilo iz Kine“, objasnio je Kotorić.

Back to top button