Kultura

„Za sreću doma i naroda“: 121. godišnjica osnivanja i Dan Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ bavi se svim oblastima kulture, uključujući i savremene kulturne prakse i kulturnu baštinu, te obrazovanjem i naučnim radom u oblasti bošnjačkih studija, te djeluje putem više od 70 podružnica i drugih organizacijskih jedinica širom Bosne i Hercegovine, u domovinskim zemljama i dijaspori.

Na današnji dan prije tačno 121 godinu – 20. februara 1903. godine osnovana je Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, tad kao društvo „Gajret“, danas temeljna i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda.

Dan osnivanja nekadašnjeg društva „Gajret“, odnosno današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ obilježava se kao Dan Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Ovim povodom večeras u 19 sati u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu održat će se svečani koncert Musica Bosniaca, na kojem će biti predstavljena djela istaknutih bosanskohercegovačkih kompozitora, a izvest će ih sopranistica Hana Salihović, mezzosopranistica Amila Ravkić, violinistica Jasmina Kasumović, pijanistica Darija Kadrić te pijanist Bakir Samardžić. U čast Dana Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ tokom mjeseca februara i marta 2024. godine bit će organizirani brojni kulturni i drugi događaji širom Bosne i Hercegovine, uključujući i događaje u više 70 podružnica i drugih organizacijskih jedinica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.

Ovogodišnji visoki pokrovitelj obilježavanja 121. godišnjice i Dana Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a generalni medijski pokrovitelj Bosanskohercegovačka radio-televizija – BHRT.


Historija današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ započinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Dva desetljeća kasnije, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj Muslimanskoj čitaonici (kiraethani) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje je, zajedno s društvom „Gajret“, jedna od glavnih preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, a kojem će kao krovnoj kulturnoj organizaciji Bošnjaka biti priključena i sva ostala bošnjačka društva kulture, obrazovanja i prosvjete koja se djelovala u ovom trenutku. Prvi predsjednik jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ bio je dr. Zaim Šarac, dok su njegovi članovi bili manje-više svi istaknuti bošnjački intelektualci te kulturni i društveni djelatnici ovog vremena.

Rad Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ zabranjen je 1949. godine u skladu s odlukom tadašnjih vlasti, a obnovljen tek nakon demokratskih promjena u bivšoj Jugoslaviji 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ nakon obnove rada bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg kao predsjednici slijede prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Kao temeljna i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, s društvima „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ i drugim svojim pretečama i pravnim prethodnicima, dala je izrazito značajan prilog razvoju kulture, obrazovanja i nauke u Bosni i Hercegovini te šire, radeći „za sreću doma i naroda“, što je stih Safvet-bega Bašagića koji sažima suštinu djelovanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Tako su, između svega ostalog, a tek primjera radi, društva „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, kao glavne preteče i pravni prethodnici današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, putem stipendija, potpora i zajmova za učenike i studente, odnosno putem svojih đačkih i studentskih domova u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini te Beogradu i Zagrebu odškolovala čak više od dvije trećine bošnjačkih intelektualaca do Drugog svjetskog rata, praktično stvorivši na ovaj način intelektualnu elitu Bošnjaka, odnosno društveni um koji će ovom narodu i Bosni i Hercegovini služiti dugi niz godina kasnije, sve do najnovijeg vremena, te uopće snažno pomogla kulturni i društveni razvoj bošnjačkog naroda u 20. st.

Nakon obnove rada 1990. godine, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ imala je ključnu ulogu u reafirmiranju bošnjačkog naroda narodnog imena, bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije i drugih ključnih kulturnih aspekata identiteta Bošnjaka. Pored svega drugog, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ objavila je prvi Pravopis bosanskoga jezika autora prof. dr. Senahida Halilovića 1996. i prvu Historiju Bošnjaka autora prof. dr. Mustafe Imamović 1997. godine, a od 1995. godine objavljuje kapitalnu ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga, realiziravši i brojne druge ključno značajne projekte.

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ bavi se svim oblastima kulture, uključujući i savremene kulturne prakse i kulturnu baštinu, te obrazovanjem i naučnim radom u oblasti bošnjačkih studija, te djeluje putem više od 70 podružnica i drugih organizacijskih jedinica širom Bosne i Hercegovine, u domovinskim zemljama i dijaspori.

Slični članci

Back to top button