DruštvoPolitika

ZAVNOS – 20. novembra 1943.

20. novembra 1943. godine u Pljevljima je osnovano ZAVNO Sandžaka.

Na fotografiji su članovi Izvršnog odbora ZAVNO Sandžaka i Glavnog štaba Sandžaka. S desna na levo: Mišo Pavićević, Prota Jevstatije Karamatijević, Sreten Vukosavljević, muftija Murat ef. Šećeragić, Dušan Ivović, Jakša Bogdanović, Predrag Vlasonić, Edib Hasanagić.

Osnivačka skupština ZAVNOS-a održana je 20. i 21. novembra 1943. u Pljevljima. Na prvom zasjedanju ZAVNOS-a izabrana su 62 vijećnika. Među vijećnicima bilo je pripadnika svih nacionalnosti, socijalne strukture i vjeroispovijesti, a također i pet žena.

Prvi predsjednik Predsjedništva ZAVNOS-a bio je Sreten Vukosavljević, a njegov zamjenik muftija Murat-ef. Šećeragić. ZAVNOS je imao: Predsjedništvo, Izvršni odbor (Vladu), sedam odsjeka – upravni, privredno-finansijski, prosvjetni, informativno-propagandni, socijalni, zdravstveni i vjerski. Područje na kojem je ZAVNOS imao jurisdikciju činilo je osam sandžačkih srezova: deževski, sjenički, pribojski, prijepoljski, štavički, novovaroški, bjelopoljski i pljevaljski.

Pokrenut je list „Glas Sandžaka“, organ ZAVNOS-a, koji je počeo izlaziti 15. juna 1944. godine. Izvršni odbor (Vlada Sandžaka) bio je stalno u pokretu, a nakon konačnog oslobođenja Sandžaka 13. januara 1945. godine bio je smješten u Novom Pazaru.

Trećom odlukom sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a Sandžaku se dodjeljuje federalni status i ravnopravan odnos sa svim ostalim republikama i pokrajinama Jugoslavije. U stavu 3. te odluke stoji:

“U skladu s takvom federativnom izgradnjom Jugoslavije, koja se temelji na najpunijim demokratskim pravima, jeste činjenica da već sada, u vrijeme narodno-oslobodilačkog rata, osnovne organe narodne vlasti kod pojedinih naroda Jugoslavije predstavljaju narodno-oslobodilački odbori i zemaljska antifašistička vijeća narodnog oslobođenja (Glavni narodno-oslobodilački odbor Srbije, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Slovenski narodno-oslobodilački odbor, Zemaljsko antifaštističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka, inicijativni organi za Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Makedonije) i da je Anifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije i vrhovni predstavnik suvereniteta naroda i države Jugoslavije kao cjeline.”

ZAVNOS je ukinut 29. marta 1945. godine na zasjedanju u Novom Pazaru, a područje pod upravom ZAVNOS-a podijeljeno je između Crne Gore i Srbije. Odluka o podjeli Sandžaka donijeta je na sjednici Predsjedništva AVNOJ-a bez prethodnog izjašnjavanja naroda, suprotno volji dijela političkog rukovodstva ovog upravnog područja. Uticala je da jedan dio vodećih ljudi Sandžaka ne sudjeluje u njenoj primjeni. Za dio manjine radilo se o „političkoj grešci“. Kako piše Glas islama broj 260, Sreten Vukosavljević – predsjednik i Mirko Ćuković – treći potpredsjednik ZAVNO Sandžaka odbili su prisustvovati posljednjem zasjedanju ZAVNO Sandžaka. Oni nisu ni potpisali odluku od 29. marta 1945.

Edib Hasanagić je 2001. u Novom Pazaru o ukidanju ZAVNOS-a izjavio: Moralo se ćutati o tome.

Istoričar Branko Nadoveza smatra da je veliku ulogu u ukidanju ZAVNOS-a imao Moša Pijade.

Back to top button