Globus

Od smrtne kazne Mušarafu do poništavanja presude

Sud u Pakistanu poništio je smrtnu kaznu bivšem predsjedniku, generalu Pervezu Mušarafu pošto su presudu iz decembra za veleizdaju na osnovu optužbi za podrivanja ustava, kritikovali Vlada i vojska koja je i dalje ima ogroman uticaj u toj zemlji, pišu svjetski mediji.

LAHORE (CdM)–Visoki sud u Lahoru poništio je smrtnu kaznu Mušarafu, čime će najvjerovatnije biti okončan proces protiv bivšeg vojnog diktatora koji je optužen za podrivanje ustava zemlje 2007. kada je otpustio veliki dio sudstva i uveo vanredno stanje u pokušaju da blokira opozicioni pokret, piše Njujork tajms (The New York Times).

Tročlano vijeće je u ponedjeljak presudilo da je specijalni sud koji je izdao smrtnu kaznu prošlog mjeseca bio neustavan, navodi list i ukazuje na ocjene nekoliko advokata i analitičara da je malo vjerovatno da će aktuelna vlada, u kojoj se nalazi dosta ljudi lojalnih Mušarafu, ponovo organizovati specijalni sud za novo suđenje.

Sudije u istočnom gradu Lahoru rekle su da je slučaj protiv Mušarafa bio politički motivisan i da su zločini za koje je optužen – veleizdaja i podrivanje ustava – bili “zajednički prestup” i da ga “nije mogla izvesti jedna osoba”. Poslije objavljivanja kazne Mušarafu u decembru, pakistanska vojska je kritikovala presudu i pozvala na njeno pravno preispitivanje, dok je Mušarafov pravni tim uložio žalbu na presudu na Visokom sudu u Lahoru ovog mjeseca.

Smrtna kazna objavljena u decembru uglavnom je imala simbolički značaj, pošto je prvi put u istoriji zemlje bivši vojni vođa odgovarao za svoje postupke na vlasti, dok, kako ukazuje Njujork tajms, nije bilo vjerovatno da bude izvedena budući da se očekivalo da vojska, koja i dalje ima ogromnu moć, štiti bivšeg šefa.

Prije jednog saslušanja 2014. godine bezbjednosni konvoj je misteriozno preusmjeren u vojnu bolnicu, ističe list, navodeći da su uprkos žalbama generala na bol u grudima, mnogi vjerovali da ga vojska štiti od suda.

Ljubitelj cigara i viskija

Podizanje optužnice protiv generala Mušarafa 2014. bio je izuzetno značajan trenutak u Pakistanu u kojem je tokom većeg dijela njegove istorije kao nezavisne zemlje vojska imala uticaj i u kojem nijedan drugi vojni lider nije bio suočen s pravnim posljedicama svog djelovanja, ocjenjuje BBC.

Proces protiv bivšeg predsjednika pokrenut je 2013. kada za premijera izabran Navaz Šarif, kojeg je Mušaraf oborio s vlasti u državnom udaru 1999. godine. U martu 2014. je podignuta optužnica za veleizdaju i proces se zasnivao na odluci Mušarafa 2007. da suspenduje ustav i uvede vanredno stanje.

Kada je presuda konačno stigla u decembru, naišla je na snažno protivljenje vojske i sadašnje vlade, ukazuje britanski servis, dodajući da je bilo malo vjerovatno da će kazna biti izvršena, pošto je Mušaraf na liječenju u Dubaiju od 2016. kada mu je dozvoljeno da ode iz Pakistana.

Mušaraf je tvrdio da su optužbe protiv njega politički motivisane i da su njegovi potezi iz 2007. dogovoreni s vladom i kabinetom, ali je njegove argumente sud odbacio i optužio ga je da je nelegalno postupao.

Sada je Mušaraf “slobodan čovjek”, rekao je tužilac koji je zastupao Vladu na procesu pred Visokim sudom, dodajući da su “podnošenje tužbe, osnivanje (specijalnog) suda, izbor tužilačkog tima” proglašeni nelegalnim.

Ljubitelj cigara i viskija, pripadnik umjerenog krila, general Mušaraf je bio ključni američki saveznik u “ratu protiv terorizma” poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. na SAD i tokom devet godina na vlasti je izbjegao makar tri pokušaja terorista Al Kaide da izvrše atentat na njega, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Njegova vladavina nije imala ozbiljnije izazove, ističe AFP, dok nije pokušao da smijeni glavnog sudiju Vrhovnog suda u martu 2007. godine, što je pokrenulo proteste širom zemlje i višemjesečna previranja koji su doveli do uvođenja vanrednog stanja.

Poslije ubistva bivše premijerke Benazir Buto u decembru 2007, raspoloženje u Pakistanu se pogoršalo i Mušaraf je ostao izolovan poslije ubjedljivog poraza njegovih saveznika na parlamentarnim izborima u februaru 2008. Ostavku je podnio u avgustu 2008. suočen s procesom za smenu koji je pokrenula nova vladajuća koalicija.

Tada je otišao u egzil, ali se vratio u zemlju 2013. u pokušaju da učestvuje na izborima, što mu je onemogućeno zbog niza sudskih slučajeva protiv njega, a takođe mu je zabranjeno da izlazi iz zemlje, mada je ta zabrana ukinuta 2016. kada je otišao u Dubai na liječenje.

Pobjeda pakistanske vojske

Odluka Visokog suda sugeriše da je moćna pakistanska vojska povratila svoju snagu poslije kratkog perioda opiranja sudstva, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Obaranje presude na sudu u Lahoru je uglavnom zasnovano na pravnim tehnikalijama oko formiranja specijalnog suda i usledilo je pošto je vlada premijera Imrana Kana kritikovala presudu za izdaju, ukazuje list i ističe da je prošlomjesečna presuda bila prvi slučaj da je lider koji je stajao iza državnog udara osuđen u Pakistanu, gde se demokratske institucije muče da preuzmu kontrolu nad vojskom.

Sudstvo je obično podržavalo pakistanski vojni establišment veći dio 73-godišnje istorije zemlje, čime je nedavna presuda utoliko značajnija, ocjenjuje Volstrit džurnal, dodajući da je smrtna kazna u decembru uslijedila pošto je Vrhovni sud u novembru ocijenio da je nelegalna odluka Vlade da komandantu vojske Kamaru Badžvi da još jedan trogodišnji mandat načelnika generalštaba. Sud je ipak Vladi dao vrijeme da promijeni zakon koji bio omogućio produženje.

Sada su obje presude poništene. I dvije glavne političke partije, koje su se predstavljale kao branitelji prava civila da drže poluge vlasti, podržale su zakon da se legalizuje produženje mandata general Badžve, dok, kako navodi američki list, kritičari vojske kažu da su sloboda medija, civilno društvo i politička opozicija suzbijeni pod generalom Badžvom.

S druge strane, vojska negira političko miješanje, a vlada premijera Imrana Kana kaže da je u partnerstvu s oružanim snagama.

Odluka suda u Lahoru je pobjeda pakistanske moćne vojske, koja se dugo smatrala najuticajnijom institucijom u zemlji, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Vojska je vladala Pakistanom skoro polovinu istorije zemlje od sticanja nezavisnosti 1947. i dalje se, kako navodi britanski list, smatra dominantnom institucijom u ključnim pitanjima, posebno unutrašnje bezbjednosti i spoljnim odnosima.

Pakistan se trenutno suočava s brojnim detabilišućim činiocima, među kojima su potencijalne posljedice povećanja tenzija između SAD i Irana i nastavak nestabilnosti u susednom Avganistanu. Takođe ima napete odnose s Indijom koji su se pogoršali prošle godine pošto je indijski premijer Narendra Modi ukinuo specijalni status Kašmira, pretežno muslimanskog regiona.

Jedan zapadni zvaničnik je rekao da je sada delikatno vrijeme za Pakistan, za čiju bezbjednost vojska ima središnji značaj, navodi Fajnenšal tajms.

Back to top button