Balkan

Srebrenica, 25 godina poslije

Žrtve su do sada pronađene u 94 masovne grobnice. Uprkos zaštićenom statusu Srebrenice po odluci UN-a, međunarodna zajednica nije učinila ništa da zaštiti civilno stanovništvo enklave.

U Memorijalnom centru u Potočarima danas se obilježava još jedna tužna godišnjica, 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima u “zaštićenoj zoni UN-a” Srebrenica.

Zbog pandemije su posebnom režimu prilagođene sve ovogodišnje manifestacije. Zvanični dio komemoracije, kojem je planirano da prisustvuju ambasadori i predstavnici domaćih institucija, odvijat će se u dvije sale, u kojima će biti po 50 osoba, a neke međunarodne zvanice koje su dobile pozivnicu, umjesto dolaska u Potočare, poslale su svoju videoporuku.

Dženazi i ukopu prisustvovat će članovi porodica, prijatelji i drugi koji i na taj način žele odati počast žrtvama. Važeće mjere zaštite bit će provedene i u ovom slučaju, grupe ljudi bit će raspoređene na propisanim udaljenostima na prostoru Memorijalnog kompleksa u Potočarima.

Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

U dolini bijelih nišana u Potočarima danas će svoj smiraj će naći još devet žrtava genocida: Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. godine u Krivačama, Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. godine u Poznanovićima, Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. godine u mjestu Pustoše, Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. godine u Slatini, Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi, Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. godine u Voljavici, Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. godine u Sasama, Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji i Kemal (Husein) Musić, rođen 1968. godine u Glogovoj.

Prethodnih godina u Potočarima se, u vrijeme obilježavanja godišnjica genocida u Srebrenici, svake godine okupljalo od 25.000 do 50.000 ljudi. Zbog pandemije ove godine taj broj biti znatno manji, ali poruke mira i upozorenja ostaju iste – da se nikome i nikada više ne ponovi Srebrenica.

Uprkos zaštićenom statusu Srebrenice po odluci UN-a, međunarodna zajednica nije učinila ništa da zaštiti civilno stanovništvo enklave.

Ova ubistva postala su najveći masakr koji se dogodio na evropskom kontinentu od Drugog svjetskog rata, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni sud pravde su službeno proglasili masakr u Srebrenici iz jula 1995. zločinom genocida.

Pred sudovima u regionu i Haagu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.

izvor: faktor.ba

Back to top button