Kultura

Mak Dizdar čija bista je streljana od HVO

Život i poezija čuvenog bosanskog pjesnika

Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 1917. – Sarajevo, 1971.), pjesnik iz Bosne i Hercegovine.

Životopis

Osnovnu školu završio je u Stocu, potom odlazi u Sarajevo gdje 1936. godine stječe gimnazijsku maturu te prvom zbirkom (Vidopoljska noć) ulazi u javni život. Njegov je stariji brat Hamid, pripadnik književnoga naraštaja profiliranoga zbornikom buntovnih stihova “Knjiga drugova” (1929.) tada urednik sarajevskih novina i časopisa “Gajret”, za koje i Dizdar počinje pisati.


U ratu je bio saradnik partizanskog pokreta, ilegalac. Nakon rata radio je kao urednik lista “Oslobođenje” (1948.-1951.) i izdavačke kuće Narodna prosvjeta (1951.-1959.), a potom je uređivao časopis “Život” (1964.-1971.).

Književno stvaralaštvo

Cjelina Dizdareva pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke “Kameni spavač” (1966.). Premda je od njegova prvoga pravoga pjesničkoga nastupa, sredinom 1950-ih, do pojave te zbirke riječ o razmjerno kratkom razdoblju, proces sazrijevanja, kreativnoga pročišćenja Dizdarevih preokupacija trajao je očito mnogo duže.

Dok je u zbirci “Okrutnosti kruga” (1960.) ispitivao efekte gnomskoga kazivanja i, učinke paradoksa, izraz “Kamenoga spavača” umirio je lirskom digresivnošću. Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva je Bosna definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njezinoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna (Zapis o zemlji). Bosni je, kaže pjesnik u komentaru “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.

Sastavio je i antologije “Stari bosanski epitafi”, 1961., “Stari bosanski tekstovi”, 1969.

Majka i sestra Maka Dizdara ubijene su u Jasenovcu.

Vojnici HVO u ratu devedesetih pucali su u bistu Maka Dizdara u njegovom rodnom Stocu, ali je jedan Makov rođak noću sklonio bistu i sačuvao je, sa tri rupe koje su napravljene mecima.

bista se danas čuva u Sarajevu

Pjesnička djela:

Vidopoljska noć, 1936.[3] Plivačica, 1954.
Povratak, 1958.
Okrutnosti kruga, 1960.
Koljena za madonu, 1963.
Minijature
Ostrva
Kameni spavač, 1966.
Modra rijeka, 1971.

Naša preporuka:

Al jazeera je napravila izvanredan dokumentarni film o Maku Dizdaru koji možete pogledati na linku…

Poslušajte kako Mak Dizdar govori o svojoj poeziji…

Miki Trifunov kazuje poeziju Maka Dizdara:

Back to top button