Kultura

Zenica: Obilježena 830. godišnjica Povelje Kulina bana

Tokom današnje manifestacije otkrivene su i dvije novopostavljene replike ploče Velikog sudije Gradeše te Povelje Kulina bana

ZENICA (AA) – U parku pored istočne tirbine stadiona Bilino polje u Zenici, u organizaciji Foruma građana Zenice, prigodnim programom obilježena je 830. godišnjica Povelje Kulina bana, najstarijeg dokumenta pisanog u Bosni i Hercegovini.

Svečanost obilježavanja ovog jubileja započela je otkrivanjem replike ploče Velikog sudije Gradeše te replike Povelje Kulina bana, koje su otkrili predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji su uz grad Zenicu i Zeničko-dobojski kanton pokrovitelji ove manifestacije.

Faruk Kadrić, predsjednik Foruma građana Zenice, rekao je kako je dodatnim uređenjem ovaj park interesantnije mjesto za sve posjetioce Zenice.

“U ovom danu ispunjeni smo posebnom radošću. Dodatnim uređenjem parka Kulina bana te postavljanjem eksponata replike ploče Velikog sudije Gradeše te replikom Povelje Kulina bana ostvarili smo dato obećanje našim građanima i široj javnosti. Ovaj park je danas uz postojeću spomen-ploču Kulinu banu obogaćen s dva izuzetno značajna historijska obilježja iz prošlosti BiH i grada Zenice koja nam svjedoče o višestoljetnoj državnosti Bosne i Hercegovine. Očekujemo da će ovaj park biti interesantnije mjesto za posjete domaćih i starih turista, učeničkh ekskurzija i drugih. Spomen-obilježje smo radili uz konsultacije Muzeja grada Zenice”, rekao je Kadrić te dodao kako će u narednom periodu biti organizovani naučni skupovi na ovu temu.

Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, rekao je kako Povelja Kulina bana pokazuje dobrosusjedske odnose dvije države.

“Sretan sam što je povod današnjeg okupljanja dokaz državnosti BiH. Današnja svečanost vraća nas 830 godina unazad kada je tadašnji bosanski vladar, ban Kulin dubrovačkim trgovcima dao slobodu trgovanja u BiH. Iako je ban Kulin omogućio Dubrovčanima besplatnu trgovinu u BiH, pokazao je našu veličinu i dobrosusjedske odnose. Nažalost, naš narod nakon toga nije mogao u miru razvijati svoju državu. U više navrata su branili i odbranili BIH od unutrašnjih i vanjskih agresora. Želim da vjerujem da će vrijeme promijeniti ovo, želim da vjerujem da ćemo danas u mnogo više političke mudrosti i zahvaljujući ovakvim projektima čiji je cilj jačanje institucionalnog bitka BIH, a ne lažnog patriotizma, osnažiti vjeru i državu BiH”, rekao je Kasumović.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rekao je kako je ovaj dokument dokaz snažne Bosne i Hercegovine.

“Povelja je napisana prije 830 godina, u vrijeme velikog političkog i ekonomskog uspona Bosne. Trebalo bi nam više vremena da ukažemo na ukupan značaj ovog dokumenta. BiH je postojala i prije Kulina bana i Povelje, ali njen historijski, politički, pravni kontinuitet je s pravom naslonjen na ovaj dokument i predstavlja kamen temeljac onoga što danas podrazumijevamo državom BiH. Povelja Kulina bana primjer je izuzetne diplomatije koja je imala za cilj pružiti međunarodne garancije za nesmetanu trgovinu i razvoj bilateralnh odnosa između BiH i Dubrovnika”, rekao je Džaferović.

On je dodao da je politika koju je vodio Kulin ban, a u dobroj mjeri nastavili i kasniji vladari poticala trgovinu u mjeri da je to gotovo začuđujuće, a dostupni historijski podaci govore o trgovinskoj ekspanziji i poticanju izvoza u cijelom mediteranskom bazenu i da je to i s aspekta današnje moderne ekonomije vrijedno pažnje.

“Diplomatska vještina da se prepoznaju povoljni historijski trenuci i da tako nezavisnost Bosne učvrsti, učinili su Kulina bana važnim. Učvršćivanje saveza u regionu dovelo je Bosnu u teritorijalne okvire koje više nije napuštala. Nažalost, podmetanja susjednih zemalja pratili su taj razvoj i jednako traju danas”, rekao je Džaferović.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao kako Bosna i Hercegovina nije nastala Poveljom Kulina bana, nego se ovim dokumentom potvrđuje njena snaga i postojanje i u ranijim vremenima.

“Povelja je ovo prvog značajnijeg vladara srednovjekovne Bosne i jedne od najznačajnijih ličnosti u hiljadugodišnjoj povijesti naše države. Nekako se uvriježilo u političkom i svakom drugom govoru govoriti da je današnji dan kada je naša država dobila svoj rodni list. Historičar nisam, ali usudit ću se reći da 29.08.1189. i nastanak Povelje Kulina bana nije rodni list naše države nego snažno, pisano svjedočanstvo o postojanju naše države i prije nastanka države. Današnji dan nije dan rođenja, nego dan potvrde ne samo o postojanju države nego i svjedočanstvo o njenoj onovremenoj zrelosti i sposobnosti da bude samo svoja. Nije tog dana prije 830 godina srednovjekovna država Bosna naprasno nastala pa odmah po rođenju bila u stanju sklapati ugovore s drugim državama, ona je i prije toga razvijala se i postojala”, rekao je Komšić.

Dodao je kako je Bosna tada mogla da garantuje sigurnost svima onima koji su boravili u njoj kao i onima koji su dolazili da posluju u Bosni, čemu se i danas teži.

“Nastanak Povelje Kulina bana, pisan autentičnim bosanskim pismom, bosančicom, govori o snazi tadašnje države, koja iako razapeta između istoka i zapada, našla svoje mjesto pod nebom nego bila u mogućnosti garantira slobodu trgovine trgovcima Dubrovnika. Bila je u stanju da garantira sigurnost onima koji ovdje dolaze da posluju i zarađuju. Šta nam to govori osim o stabilnosti koja je u tim uvjetima uspostavljena, o onome čemu danas težimo, što je nužno za napredak i saradnje kako unutar države, tako i sa drugim državama svijeta. Zato danas s divljenjem možemo gledati na garanciju trgovcima, garanciju iz koje izvire samopouzdanje i osjećaj moći”, rekao je Komšić.

Povelja Kulina bana pisana je 29.08.1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku, autentičnim pismom bosančicom. To je prvi bosanskohercegovački dokument upućen stranom vladaru, a potvrđuje državnost Bosne u 12. stoljeću.

Back to top button