Balkan

Obilježena 27. godišnjica početka raspuštanja logora Manjača: Logorašima najteže pada negiranje

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH rekao je da je ponekad na ovakvim mjestima teško samog sebe pogledati u lice

BANJALUKA (AA) – Članovi Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, bivši logoraši i članovi njihovih porodica danas su polaganjem cvijeća i pomenom na stradale logoraše, obilježili 27. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača na istoimenoj planini kod Banjaluke.

Na današnje obilježavanje godišnjice na Manjači, bivši logoraši i članovi njihovih porodica došli su iz mnogih gradova BiH.

Sadmir Alibegović, bivši logoraš, u logor Manjača doveden je 27. juna 1992. godine, a kada je stigao na tom mjestu, u tri štale bilo je smješteno po 500, 600 logoraša.

“Kada smo dovedeni na kapiju, dočekala nas je grupa zlostavljača, kako bih ih drugačije navao, ne mogu ih nazvati ni vojnicima, ni policajcima. Odmah su nas na ulazu počeli zlostavljati, tući, premlaćivati”, kazao je Alibegović.

Mislili su, kaže, da će biti lakše dolaskom Crvenog krsta, ali kada su predstavnici ove organizacije napustili logor, uslijedilo je izvođenje i premlaćivanje, a od batina dvojica logoraša su preminula. Alibegović je 16. decembra izašao iz tog logora. Kaže da je teško objasniti šta čovjek osjeća u takvim trenutcima, ni kriv ni dužan.

Kada je lišen slobode u Sanskom Mostu počelo je zlostavljanje i tortura ni zbog čega, samo zato što je musliman.Kada je stigao na Manjaču osjećao je bijes i unutrašnju povrijeđenost.

“Znao sam da nisam nikome ništa kriv, a tako se prema meni postupa u 20. vijeku, na pragu 21. vijeka. Kada smo došli ovdje bili smo kao mali robovi, morali smo hodati povijenih glava, sa rukama na leđima, obučeni u neke vojničke uniforme, izgladnjivani. Dobijali smo tako malo hrane koje nije bilo dovoljno nego samo da biološki preživiš”, rekao je Alibegović.

Kaže da oporavka od onoga što je preživio nema, prethodne dvije noći nije spavao jer je trebalo doći danas na Manjaču i suočiti se sa onim što je bilo.

“Najteže pada to kada čujete da oni koji su to činili negiraju da je to bilo, postojalo, da smo tučeni tu, da smo zlostavljani”, rekao je Alibegović.

Logor “Manjača” formiran je na vojnom poligonu na ovoj planini 1991. godine, a služio je za zatvaranje zarobljenih Hrvata s ratišta u Hrvatskoj. Nakon početka rata u BiH, u logoru su zatvarani i logoraši bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banjaluke.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić šest godina, Željko Bulatović 11 godina, Siniša Teodorović osam godina i Zoran Gajić šest godina zatvora.

Back to top button