Balkan

Sarajevo: Počela konferencija “Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: Sto godina od Mirovnog ugovora iz St. Germaina”

Konferencija, koja se održava u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, organizovana je pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i na njoj učestvuje trinaest eminentnih akademskih radnika iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanje, Turske, Bosne i Hercegovine i regiona

SARAJEVO (AA) – U povodu stote godišnjice potpisivanja Mirovnog ugovora iz Sain-Germaina, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka organizovao je međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom “Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: Sto godina od Mirovnog ugovora iz St. Germaina 1919-2019”.

U septembru ove godine navršava se 100 godina od sklapanja Mirovnog ugovora iz Saint-Germaina, kao i Ugovora o zaštiti manjina. Članom 10. Ugovora o zaštiti manjina, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca se obavezala da muslimanskom stanovništvu osigura valjanost muslimanskog vjerozakona u porodičnom i ličnom statusu, poduzimanje koraka za imenovanje reisu-l-uleme, pružanje zaštite džamijama, grobljima i drugim vjerskim institucijama, obezbjeđivanje svih neophodnih objekata i dozvola za vakufe ili dobrotvone institucije koje su već postojale te da će uskratiti bilo kakvu povlasticu neophodnu za stvaranje novih vjerskih i dobrotvornih ustanova.

Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, izrazio je nadu da će današnja konferencija dati odgovore na pitanja da li je i koliko ugovor iz St. Germaina pomogao Bošnjacima u njihovom opstanku na ovim područjima, afirmaciji i zaštiti njihovih vjerskih i ljudskih prava.

“Nadamo se da će konferencija odgovoriti i na pitanja da li su i koliko Bošnjaci sačuvali svoju ličnu i vakufsku imovinu od nasrtaja pojedinaca, institucija, sistema, raznih pravnih odredbi, unutranjih slabosti…”, rekao je Dautović.

Dževad Hodžić, direktor uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, istakao je da tema današnje konferencije predstavlja jednu od važnih tema kojom “bosanski muslimani proučavaju modernu historiju koja je veoma važna za njihov današnji identitet”.

“Vjerujemo da će ova naučna konferencija dodatno osvijetliti važnu dimenziju modernog muslimanskog historijskog opstanka na ovim prostorima i to pitanje će biti i dalje važno za nas muslimane i za cijelu Evropu i evropski kontekst u kojem muslimani još uvijek u preovlađujućoj mjeri predstavljaju onog drugog. Mi iz naše moderne historije možemo crpiti značajne inspiracije za susretanje s važnim izazovima. Vjerujemo da ti odgovori mogu imati veoma poticajne impulse i za evropsko bavljenje islamskim prisustvom i muslimanskim susretanjem s evropskim izazovima”, kazao je Hodžić.

Prisutnima se obratio i Guillaume Rousson, ambasador Republike Francuske u BiH, koji je govorio o privrženosti njegove zemlje poštivanju građanskih prava i sloboda pripadnika nove države Srba, Hrvata i Slovenaca bez obzira na etničku, vjersku ili jezičku pripadnost.

“Ovaj ugovor u Članu 7. također afirmiše princip jednakosti svih pripadnika nove države bez obzira na jezik, religiju ili vjerovanje kao i zaposlenje u državnim institucijama i vršenju različitih profesija i zanata. Francuska je igrala suštinsku ulogu u pripremi ovog temeljnog dokumenta. Francuska i kasnije ostaje pri privržena tim idealima slobode, jednakosti i nediskriminaciji”, poručio je Rousson.

Back to top button
Close