Globus

U New Yorku obilježena godišnjica smrti: Malcolm X idalje simbol borbe za pravdu

- Lik i djelo Malcolma X predstavljaju simbol borbe protiv rasizma, rasne diskriminacije, kao i simbol promocije tolerancije islama i suživota - Malcolm X je ostao upamćen kao lider među muslimanima u SAD-u u to vrijeme, borac za ljudska prava i jedan od najutjecajnijih Afroamerikanaca - Bio je najveći kritičar "bijele" Amerike i njenih zločina počinjenih nad crnim Amerikancima

NEW YORK (AA) – U New Yorku je obilježena 55. godišnjica smrti Malcolma Littlea, poznatijeg kao Malcolm X, borca za ljudska prava Afroamerikanaca.

Godišnjica smrti obilježena je događajima na njegovom grobu i u dvorani u kojoj je ubijen. U centru Schomburg u Harlemu, gdje se borio za pravdu i slobodu, izložene su uspomene na muslimanskog aktivistu.

Na godišnjicu smrti Malcolma X, poštivaoci njegovog lika i djela posjetili su njegov grob na groblju Ferncliff, sjeverno od New Yorka. Ljudi iz raznih država položili su cvijeće na grob i učili ajete iz Kur’ana, svete knjige muslimana.

Među prisutnima je bio i Askiya Hussain, koji dvake godine dolazi iz Marylanda. 

“Kao muslimanski vođa, Malcolm se borio za humanitarne vrijednosti koje islam predstavlja. Kao tamnoputi vođa, bio je veoma dobar predstavnik za nas u tome kako se suprotstaviti rasističkom sistemu u Americi”, izjavio je Hussain. 

Potso Binden iz Omahe, gdje je rođen Malcom X, smatra da je puno urađeno u državi, kada je u pitanju borba za jednakost ali “da još uvijek nisu tamo gdje bi trebali biti”.

U kulturnom centru Schomburg u Harlemu lokalno stanovništvo predstavilo je uspomene na tamnoputog vođu. Direktorica centra Novella Ford izjavila je da su izložili Malcomova pisma, saopštenja za javnost i fotografije iz njegovog života. 

“Malcolm je održao barem jedan govor u svakom uglu ovih ulica. Mnogi od tih ljudi imaju sjećanja na njega. Moguće je da su dio njih mogli pronaći ovdje. Otkrivaju se nove informacije o njemu. TV serije i dokumentarni filmovi se snimaju”, pojasnila je Ford. 

Malcolm X je rođen u saveznoj državi Nebraska 19. maja 1925. godine. Malcolmovog oca Earla Littlea su 1931. godine ubili bijeli rasisti, jer je bio član udruga za poboljšanje života Afroamerikanaca. Njegova smrt prikazana je kao nesretan slučaj, iako mu je glava bila odvojena od tijela. Earle je tvrdio da crnci nikada neće biti slobodni u Americi i da će se morati vratiti u rodnu Afriku. Dvije godine prije ubistva rasisti su zapalili njegovu kuću, ali niko nije stradao.

Malcolmova majka oboljela je nakon smrti muža i nije mogla puno učiniti za sina Malcolma i još sedmero djece. Malcolm je započeo život sitnog kriminalca. U dobi od 12 godina postao je štićenik doma za nezbrinutu djecu države Michigan.

Kada je napunio 17 godina pušten je iz doma. Potom se zaposlio u putničkom vlaku kao perač posuđa. Kada je Malcolm stekao dovoljno novca, preselio se u New York kod rođaka. Ubrzo je postao jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama Harlema. Uhićen je 1946. godine i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. Krađom se bavio kako bi mogao priskrbiti novac za drogu.

U zatvoru je nastavio prekinuto obrazovanje i većinu vremena provodio u biblioteci. Poznata je njegova izjava da su zatvori, nakon univerziteta, najbolja mjesta za naobrazbu i preodgoj ljudi.

Godine 1952. pušten je iz zatvora i pridružio se pokretu Nacija islama (Nation of Islam).

Nedugo nakon što je postao član Nacije islama, promijenio je svoje prezime u X. Odrekao se prezimena Little koje je simboliziralo ropstvo, a uzeo je prezime X u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima, koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga.

Karizmom i elokvencijom se brzo nametnuo kao prvi glas borbe protiv rasizma i ropstva, a Nacija islama je za deset godina povećala broj članova s 500 na 30.000.

Međutim, isticanjem u javnosti Malcolm je na sebe navukao gnjev tadašnje američke administracije i tajnih službi.

Poslije toga otputovao je na hadž, u muslimanski sveti grad Mekku. Prekinuo je odnose s Nacijom islama, a po povratku u Sjedinjene Američke Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli i utemeljio je vlastitu organizaciju nazvanu Muslimanska džamija. Po utemeljenju ove organizacije Malcolm X je promijenio svoje ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz.

Sve češće je primao prijetnje da će biti ubijen, a 15. februara 1965. godine napadnuta je njegova kuća u kojoj je živio sa suprugom Betty i četiri kćerke.

Šest dana kasnije, 21. februara 1965. godine, Malcolm X je ubijen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijaha Muhammada. Malcolma su ubila trojica muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije islama. Sva trojica su osuđeni i zatvoreni. Neki izvori tvrde da iza njegovog ubistva stoji i Federalni istražni biro (FBI) koji je pomno pratio Malcolma. Sahrana je održana 27. februara te godine.

Malcolm X je ostao upamćen kao lider među muslimanima u SAD-u u to vrijeme, borac za ljudska prava i jedan od najutjecajnijih Afroamerikanaca. Bio je najveći kritičar “bijele” Amerike i njenih zločina počinjenih nad crnim Amerikancima.

Lik i djelo Malcolma X predstavljaju simbol borbe protiv rasizma, rasne diskriminacije, kao i simbol promocije tolerancije islama i suživota.

Back to top button